Srbija je na 33. mjestu i prva je od evropskih zemalja među članicama UN-a po zastupljenosti organizovanog kriminala, BiH je na 49, Sjeverna Makedonija 74, Hrvatska 85, a Slovenija 132, podaci su Globalnog indeksa za 2020. godinu.
Prema podacima Globalnog indeksa organizovanog kriminala, Crna Gora je pozicionirana na 45. mjesto sa 6 indeksnih poena, a među 44 evropske zemlje četvrta je na listi.
“Crna Gora se nalazi duž jedne od najznačajnijih tranzitnih ruta za trgovinu oružjem u regionu, od Srbije do Bliskog istoka, Rusije do Sjeverne Afrike (posebno Libije), i Balkana do zapadne Evrope, kao i od Bosne i Hercegovine do Srbije i Kosova. Oružje se obično krijumčari legalnim teretom u privatnim vozilima. Nakon jugoslovenskog sukoba, lako naoružanje je bilo u prometu i lako je dostupno i dan danas na crnom tržištu, po čemu Crna Gora ima jedan od najvećih brojeba naoružanih civila na globalnom nivou. Iako je trgovina visoko profitabilna za kriminalne grupe, nivo trgovine oružjem naglo je opao između 2017. i 2018. godine, a organizovane kriminalne grupe su se udaljile od oružja i prešle na krijumčarenje cigareta i droga”, navodi se u izvještaju.
Kada je u pitanju šverc droge, navodi se da je Crna Gora tranzitna zemlja za heroin, odakle se albanski i kosovski heroin krijumčari u Srbiju i EU.
“Nekoliko organizovanih kriminalnih grupa uključeno je na tržište donoseći sa sobom značajan nivo nasilja. Uprkos ulozi tranzitne zemlje, domaća potrošnja heroina i dalje je niska. Crna Gora je prvenstveno tranzitna zemlja, a donekle i zemlja odredišta, za kokain. Crna Gora je glavno mjesto ulaska kokaina koji se preko Balkana trguje u EU, posebno kokaina koji dolazi iz Latinske Amerike. Tržište kontroliše nekoliko grupa u stilu mafije, prije svega klan Kavač i klan Škaljari. Visok nivo nasilja povezan je sa trgovinom. Međutim, lokalna potrošnja je relativno niska zbog visoke cijene. Crna Gora je velika tranzitna zemlja za kanabis porijeklom iz Albanije koji se transportuje u Bosnu i Srbiju. Kanabis je takođe najviše zaplijenjena i konzumirana droga u zemlji, sa vidljivim porastom potrošnje u posljednjoj deceniji. Tokom pandemije COVID-19, cijena kanabisa je porasla zbog veće potražnje za rekreativnom upotrebom. Proizvodnja sintetičkih droga takođe je u porastu u Crnoj Gori, a posljednjih godina otkriveno je nekoliko laboratorija. U skladu sa većom proizvodnjom, stope potrošnje se takođe povećavaju, iako sa relativno niskih nivoa. Zbog male veličine tržišta, ima malo dokaza o umiješanosti organizovanog kriminala”, piše u izvještaju.
“Kriminalni akteri”
Domaćim i transnacionalnim kriminalnim tržištima u Crnoj Gori dominiraju mafijaške grupe – škaljarski i kavački klan koje se bore za teritoriju i dominaciju nad kriminalnim tržištima.
“Nasilje među ovim grupama je uobičajeno i često se preliva preko granice u Srbiju, pri čemu tržište kokaina generiše najviše nasilja. Kriminalne mreže su dobro konsolidovane i visoko sofisticirane, često sarađuju sa grupama u stilu mafije i sa korumpiranim policijskim snagama i političarima. Ove grupe nisu tako moćne kao mafijaške grupe… Državni akteri su uveliko uključeni u kriminalna tržišta, a organi reda, tajne službe i političari pružaju zaštitu kriminalnim akterima i njihovoj imovini. Političko rukovodstvo zemlje ostalo je nepromijenjeno skoro 30 godina, uspostavljajući moćnu mrežu korumpiranih državnih službenika, privatnih kompanija i kriminalnih aktera uključenih u upravljanje nedozvoljenim tržištima. Međutim, u 2020. godini prethodno rukovodstvo je ustupilo mjesto novoizabranoj vladi, koja je antikorupcijske napore i pristupanje Crne Gore EU proglasila za svoje glavne prioritete. Srpske kriminalne grupe igraju veoma uticajnu ulogu na crnogorskim kriminalnim tržištima, kao i istorijske ruske kriminalne grupe, čiji je uticaj oslabio od 2016. i pristupanja NATO-u. Turski kriminalni akteri pokušavaju da se više integrišu u crnogorska kriminalna tržišta”, piše u izvještaju.
